Za Bijakanjeve nisam našao naznake da koriste „drugo“ prezime, osim što se najstariji upisi Bijakanjeva možda mogu povezati sa prezimenom Pomaglić, koje prezime je bilo zastupnjeno u Savru, o čemu više u nastavku. Koliko mi je poznato danas više ne postoje osobe koje nose ovo prezime, ali u Brbinju, iznad župne crkve još uvijek stoji stara kamena kuća Bijakanjevih, možda i najljepša stara kamena kuća u Brbinju.

Kada se Bijakanjeve promatra kroz razdoblje u kojem su pisane glagoljske matične knjige župe Brbinj može se reći da je to relativno malobrojan rod. Iz matice umrlih i rođenih saznajemo da je krajem 17. i početkom 18. st. živio Mikula Bijakanjev koji umire 1716. godine, a 1733. godine umire Ivan Bijakanev sa 60 godina starosti.

Ipak, ni ovi Mikula i Ivan nisu po rođenju Bijakanjevi već su došli u vlaštvo iz Mikljanjevih što saznajemo iz popisa stanja duša župe Brbinj.

Mikula Miklanić i Ive Miklanić se u popisu stanja duša iz 1696. godine upisuju između Hrišića i Zagorčića, što je mjesto na kojem bi se trebali upisivati Bijakanjevi. Mikula i Ive Miklanić se tako upisuju sve do 1702. godine kada se, između Hrišića i Zagorčića, upisuju kao Mikula Bijakanev i Ive Bijakanev.

Oboje su imali i muške djece, ali se loza očito nije uspjela održati i zato se Manda, kćer pok. Ivana Bijakaneva udaje za Matija sina ?? Božaeva iz Dragova. Ovog Matija se u matici rođenih naziva Matija Smolanov iz Dragov, rjeđe Matija Bijakanev. Dakle, Bijakanevi nakon ženidbe Matija Smolanova iz Dragova koji preuzima prezime Bijakanev i Mande Bijakaneve su zapravo po muškoj liniji Smolanovi iz Dragova a Bijakanevi po ženskoj liniji, što je još jedan od niza primjera dolaska u vlaštvo u Brbinju.

Zanimljivo je da se taj Matij iz Dragova u matici rođenih na više mjesta naziva Smolanov[1] a da se u matici vjenčanih prilikom upisa činjenice njegove ženidbe sa Mandom Bijakanevom 1736. godine označava kao sin ?? Božajeva iz Dragov.

Grozdana Franov Živković je obradila glagoljske matične knjige župe Rava[2] te je na Ravi našla nevjeste iz Bijakanjevih iz Brbinja. Šimun Šimičin iz Rave je sa ženom Vicencom Bjakana iz Brbinja imao četvero djece (Elena krštena 09.05.1626.; Ivan kršten 07.05.1630.; kći bez imena krštena 20.09.1635. i Stoša krštena 27.12.1641.)

U knjizi krizman župe Brbinj imamo malo upisa koji se odnose na Bijakanjeve. Tako je 1674. godine krizmana Ele, kći Elene Bijakaneve „oca joj se nezna“, 1687. godine je krizmana „Mate hći Mikle Bijakaneva i Mande“, a 1721. godine je krizman Matia Bikanev.

Prema popisu stanovništva iz 1608. godine župnik Brbinja je Zorzi (Juraj) Biancanovich, dok je prema odlomcima matice krštenih (1602. – 1613.) i matice vjenčanih (1601. – 1613) župe Brbinj u 1608. godini u Brbinju župnik koji se sam naziva Juraj Pomaglić[3]. Radi se vjerovatno o istoj osobi jer je malo vjerovatno da su u istom vremenskom razdoblju u Brbinju dva različita župnika sa istim osobnim imenom. Ako se ne radi o istoj osobi kako objasniti upise u glagoljskim matičnim knjigama iz 1608. godine? Pomaglić ili Pomaljić je prezime koje se u 17. stoljeću javlja u Savru, u popisu stanovništva iz 1608. godine zabilježene su čak četiri obitelji Pomaglicha u Savru.

[1] Vidi maticu rođenih župe Brbinj za godine 1739., 1741. i 1748.

[2] Franov Živković, Grozdana: Stanovništvo otoka Rave na temelj matičnih knjiga i ostalih evidencija ravske župe, Otok Rava, urednik Josip Faričić, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2008.

[3] Vidi Odlomci matice krštenih (1602. – 1613.) i matice vjenčanih (1601. – 1613) župe Brbinj, Arhiv HAZU, Zagreb, signatura IV a 80/15