U popisu stanja duša iz 1706. godine između Bijakanjevih i Macina upisani su Ante Zagorčić, Mate Zagorčić i Pere Zagorčić, kod žena između Bijakanjevih i Štoherinih Mande Zagorčića i Stana Zagorčića, a sljedeće godine između Bijakanjevih i Macina Ante Bolona, Mate Bolona i Pere Bolona, kod žena su između Bijakanjevih i Štoherinih upisane Mande Bolonina i Stana Bolonina. Kada su upisani Zagorčići nema Boloninih i obratno.

U matici umrlih župe Brbinj 1708. godine je upisana činjenica smrti Matia Bolone.

U popisu stanja duša župe Brbinj 1709. godine upisani su Anton Zagorčić i Petar Zagorčić, nema upisanih Bolonjinih, dakle nema više upisanog Mate ili Matija Bolone ili Zagorčića, što se slaže sa prije navedenim upisom iz matice umrlih. Kod žena su upisane Luce Bolonina i Stana Bolonina. Dakle, sada se u popisu stanja duša pojavljuje Luce Bolonina, a u matici vjenčanih župe Brbinj upisana je 1708. godine činjenica vjenčanja među Petrom Zagorčićem, sinom Antona Zagorčića i među Lucijom, kćerkom Jure Brunca. Dakle i ovi upisi u matici vjenčanih i popisu stanja duša se slažu, s time da se Lucija prema matici vjenčanih udaje za Petra Zagorčića a u popisu stanja duša se označava kao Luce Bolonina.

U popisu stanja duša župe Brbinj 1710. godine upisani su Ante Blona i Pere Bolonja, nema upisanih Zagorčića. Kod žena su upisane Mande Bolonka i Luce Bolonka (gdje je Stana Bolonina iz prijašnje godine?).

Svatko tko poznaje Brbinj zna da je bi prezime Zagorčić najviše odgovaralo obitelji Bolonja ako se pretpostavi da je prezime Zagorčić nastalo prema mjestu nastana obitelji.

U popisima stanja duša iz 1709. godine Zagorčići se nalaze upisani izmebu Bijakanjevih i Hrišića (Meštrovih), a 1710. godine Bolonjini se nalaze upisani između ponovno Bijakanjevih i Meštrovih (Hrišića).

Prezime Bolonja nalazimo u maticama župe Brbinj i prije 1710. godine, kao i kod Baranovih ili Masnovih, to se prezime pojavljuje pa nestaje i ponovno se pojavljuje. Kada nema upisanih Bolonjinih, upisani su Zagorčići.

U glagoljskim maticama župe Brbinj prvi spomen prezimena Zagorčić sam našao u matici umrlih 1669. godine kada je upisana činjenica smrti Stošije Zagorčić, žene Petra Zagorčića. U 1692. godini upisana je smrt Mande Zagorčić od 73 godina starosti. U matici vjenčanih upisana je 1674. godine ženidba među Antonom Zagorčićem i Mandalinom, kćeri Franića Španola. Franica, kćer Antona Zagorčića se udaje 1694. godine za Šimuna Cvitulića, a 1708. godine Petar, sin Antona Zagorčića se ženi Lucijom Brunčevom. U matici rođenih župe Brbinj se 1722. godine kao kumovi navode Petar Bolona i Lucija Zagorčića „oba od Brbinja“, a 1731. godine također kao kumovi Petar Zagorčić i Lucija Zagorčića „oba od ove parokije“. Vjerujem da su to Petar, sin Antona Zagorčića i Lucija Brunčeva kojom se oženio 1708. godine.

Lozu Bolonjinih odnosno Zagorčića nastavlja dakle Petar Bolonjin, sin Antona Zagorčića i njegova žena Lucija koja je bila od Brunčevih. Oni imaju djecu Antonu, Ivana, Antona, Luciju, Matiu, Mandu i Jivanicu[1]. Loza se dalje nastavlja preko potomaka Ivana Bolonje i njegove žene Mare Vidučića (Tomasova) iz Dragova koji su imali djecu Peru, Matiju, Lucu, Šimu, Antu, Marka, Matija, Mandu, Osipa, Maru i Ivana[2]. U matici vjenčanih upisana je 1766. godine ženidba „meju Šimon Bolonon i M???n Rančevon hćeron Jure Rančića (despensani od trete i četrvrte grane krvi)“, 1773. godine „meju Antonon sinon Ivana Bolone i Jelenom hćeron Jure Rančića (dešpinšani od trete grane karvi)“. Dakle sinovi Ivana Bolonje Šime i Anton žene kćeri Jure Rančića (Rančevog), Maru i Jelenu.

Šime Bolonin i njegova žena Mara imaju djecu Maru, Tomicu, Matiju, Mihu, Juru, Mihovila, Ivanicu, Ivana, Petra i Osipa[3], dok Anton Bolonin i njegova žena Jelena dobivaju djecu Tomasa, Filipu, Ivana, Antuna, Juru i Matiju[4]. 

Anton, sin Antona Bolonje 1806. godine ženi Matiu, kćer Matia Cvitulića (denspenšani od četverte grane krvi). Ova Matia Cvitulića se nekada u župnim maticama označava kao Cvitulić a nekada kao Supinova (npr. prilikom upisa njezine smrti 1844. godine kao njezini roditelji se upisuju Matij Supinov i Matija Supinova) a to je zato što je ona kćer Matije, sina Viska Cvitulića koji je došao na imanje Supinovih kada muška loza Supinovih izumire te Matije Pešušić[5], žene Matija Cvitulića kasnije Supinovog. Ovaj Anton Bolonja je vjerovatno Antonio Bologna, posjednik kuće u Brbinju pod brojem 14. iz Upisnika čestica zgrada koji je sastavljen tijekom katastarske izmjere u Brbinju 1824. godine[6] . Ta je kuća u Upisniku opisana kao casa dirocata (trošna kuća). U Upisniku uz ovu kuću Bolonjini imaju još jednu kuću pod brojem 15 kojoj je posjednik Giorgio Bologna odnosno Jure Bolonja, sin Antona Bologne i Matije Bolognine, što saznajemo iz upisa činjenice ženidbe Jure Bolonje i Ivanice Lucijine iz Dragova u matici vjenčanih župe Brbinj iz 1834. godine.

Iz podataka matičnih knjiga župe Brbinj pisanih latinicom jasno je da se loza Antona Bolonje nastavila preko njegova sina Antona, pa preko njegova sina Jure, pa preko njegova sina Antuna ili Antonia rođenog 1837.  U popisu brbinjskih rodova koje je izradio župnik Barani Bolonjini su potomci Antuna Bolonje, sina Jurja[7] . Loza Šime Bolonje, brata Antuna Bolonje, je očito bila izumrla krajem 18. stoljeća. Do današnjih dana prezime Bolonja je preživjelo u Brbinju, ali nema sjećanja na prezime Zagorčić, a posebno ne da bi Bolonjini bili zapravo Zagorčići.

U Odlomcima matičnih knjiga župe Brbinj imamo još starije podatke o Zagorčićima. Tako je 1605. i 1609. godine kum na krštenjima u Brbinju Petar Zagorčić, također imamo još jedan upis kuma na krštenju iz 1609. godine, kada je upisano samo prezime kuma Zagorčić, bez osobnog imena. Također je upisano 1607. godine krštenje Lucije, kćeri Petra Zagorčića. U Odlomcima matice vjenčanih iz 1601. godine upisno je: „1601.  miseca otubra nadan 12. kada učinih matarmonij Mikuli Odvećeviću i Jeleni hćeri Marka Zagorči zOliba ipopravdi izakonu svete matere crikve ibiše svidoci Mikula Ranac iŠimun Pesić i Garga Tucić“. Dakle, Mikula Odvitović je 1601. godine oženio Jelenu, kćer Marka Zagorčića iz Oliba. Prezime Zagorčić je postojalo i na Olibu[8], ali nisam našao poveznice sa Zagorčićima iz Brbinja. Vladimir Uglešić u knjizi Veli Rat[9], spominje Zagorčiće jer je Petar Zagorčić (Zakorčić) 1605. godine kum na krštenju Mikule Uglevića u Brbinju, pa Vladimir Uglešić smatra da je moguće da je kum na krštenju Zakorčić sa Oliba. Ipak, on ne daje objašnjenje zašto bi Bare Uglević, otac Mikule Uglevića krstio dijete u Brbinju sa kumom sa Oliba. Dakle, smatram da su Zagorčići sa Oliba neovisni rod od Zagorčića iz Brbinju, koji kasnije mijenjaju prezime u Bolonja. Veza Zagorčića iz Oliba i Brbinja jest ta da se, kako sam prije naveo, Jelena, kćer Marka Zagorčića sa Oliba 1601. godine udala u Brbinju za Mikulu Odvitovića.

U Knjizi krizmanih župe Brbinj Bolonjini se prvi put upisuju 1674. godine, kada se kao kuma na krizmi u Brbinju upisuje Manda Bolonjina. U 17. stoljeću krizmani su Franica, Mate i Pere, djeca Antona Bolonje i njegove žene Mande. Ive Bolonja je krizman 1721. godine,  ali se ne upisuju roditelji krizmanika. Radi se vjerovatno o Ivanu, krštenom 1713. godine, od oca Petra Bolonje i majke Lucije. Anton i Luce, djeca također Petra Bolonje su krizmana 1724. godine. Don Jure Bolonja se javlja kao „santu“ na krizmi 1752. godine. Ivan Bolonjin i njegova žena Mare Vidučića iz Dragova su krizmali svoju djecu Šimu i Antu 1752. godine, te 1756. godine sina Matu. Ovi se dakle podaci slažu sa podacima iz matičnih knjiga krštenih i vjenčanih. Šime i Ante su oženili kćeri Jure Rančića (Rančevog), Maru i Jelenu, kako sam prije naveo.

Iz ovih podataka vidimo da je u promatranom razdoblju odnosno u razdoblju u kojem su sastavljane glagoljske matične knjige u župi Brbinj, rod Bolonjinih odnosno Zagorčića jedan od rijetkih brbinjskih rodova koji je u tom periodu po muškoj liniji nastavio svoju lozu, odnosno nije bilo dolazaka u vlaštvo ili „mulaca“.

[1] Vidi maticu rođenih župe Brbinj u godinama 1711., 1713., 1716., 1718., 1720., 1722. i 1728.

[2] Vidi maticu rođenih župe Brbinj u godinama 1737., 1738., 1740., 1741., 1744., 1746., 1748., 1749., 1750., 1753. i 1754.

[3] Vidi maticu rođenih župe Brbinj u godinama 1767., 1769., 1773., 1776., 1783., 1784., 1786., 1787., 1790., 1792.

[4] Vidi maticu rođenih župe Brbinj u godinama 1777., 1780., 1783., 1784., 1788., 1791.

[5] Vido gore dio o Supinovima

[6] Vido gore str. ____

[7] Vidi gore str. 18.

[8] Vidi o Zagorčićima sa Oliba više u ____________________________

[9] Veli Rat, urednici Josip Faričić i Ante Uglešić, Sveučilište u Zadru, 2013., str. ______???