U knjizi Bilježnički zapisi 1355 – 1356 Andreas Condam Petri de Canturio[1] pod brojem 60 nalazi se upis od 10. svibnja 1355. godine prema kojem Mileša pok. Kaleba iz Brbinja plaća Stjepanu, sinu pok. Stanoja iz Zadra svotu od 15 dukata da umjesto njega služi na galiji, te će mu dati još 9 zlatnih dukata i 24 solada malih mletačkih denara, koje će dobiti od Mletačke općine. Prema ovom upisu mogli bi pretpostaviti da današnje prezime Kaleb možda potječe od osobnog imena Kaleba iz Brbinja koji je otac Mileše iz Brbinja i koji je živio početkom 14. stoljeća. Bez druge potvrde ove pretpostavke naravno da se može raditi i o pukoj slučajnosti. Ovo je ipak još jedna indicija da teza pok. don Rika Finke koji je smatrao da su se u Brbinju često doseljavali na otok obitelji iz dalekih krajeva nije točna, već su sve ili većina brbinjskih obitelji odavna naseljene u Brbinju.

Za Kalebove don Riko piše da se spominju oko 1655. i da su stara obitelj, da Kalebovih ima u Bosni i u Tisnome i da su Kalebovi vjerovatno doseljenici na otoke. Ukoliko bi Kalebovi uistinu potjecali od Kaleba, oca Mileše iz Brbinja, to bi značilo da su Kalebovi puno stariji rod u Brbinju od 1655. godine.

U popisu stanja duša župe Brbinj iz 1697. godine između Bahajevih (Odvitovića) i Meštrovića (Masnovih) nalazi se upisan Ante Kalebov. Od „ženskih glava“ upisane su Kate Kalebova i Mare Kalebova. U popisu stanja duša župe Brbinj iz 1698. godine između Ive Meštrovića (Masnova) i Lovre Rančića (Rančev) i Mate i Šime Odvitovića (Bahajevi) nalazi se upisan Anton Šurbarić, kasnije Ive Šurbarić, Šime Šurbarić i Miho Šurbarić. Od žena je upisana samo Kata Šurbarića bez Mare Kalebove, ali u matici umrlih župe Brbinj upisana je 1697. godine činjenica smrti Mare Šurbarića, žene Mihovila Šurbarića što se slaže sa mojom pretpostavkom da je „drugo“ prezime Kalebovih Šurbarić.

U popisu stanja duša župe Brbinj iz 1699. godine između Bahajevih (Odvitovića) i Meštrovića (Masnovih) nalazi se upisan Ante Kaleb, Ive Kaleb, kasnije Mihovi Šurbarić i Šime Šurbarić, od žena Kate Šurbarića. 1700. godine u popisu stanja duša između Bahajevih (Odvitovića) i Meštrovića (Masnovih) nalazi se upisan Ante Šurbarić, Ive Šurbarić, Mihovi Šurbarić, Šime Šurbarić i Kate Kalebova od žena.

Dakle, u popisima stanja duša župe Brbinj Kalebovi se označavaju i kao Kalebovi i kao Šurbarići. Također, mjesto njihova upisa u Knjizi stanja duša (većinom između Bahajevih i Masnovih) odgovara položaju njihove kuće u Brbinju, a uvidom u popisu stanja duša župe Brbinj vidljivo je da su svećenici glagoljaši iz Brbinja popise činili prema redoslijedu odnosno položaju kuća brbinjskih rodova, uz određene iznimke po pojedinim godinama, posebno se to odstupanje od zadanog redoslijeda može primijetiti u godinama kada u župu Brbinj dolazi novi svećenik koji rodom nije iz Brbinja, što se dogodilo i 1710. godine sa župnikom Antom Šegotom iz Žmana. 

U popisu stanovništva iz 1608. godine nema upisanih Kalebovih u Brbinju, ali je upisan Matthio Susbarich. U Odlomcima najstarijih glagoljskih matičnih knjiga župe Brbinj također nema upisanih Kalebovih, ali su upisani Šurbarići. Tako je 1601. godine „svidok“ na vjenčanju u Brbinju Matij Šurbarić. Elena, kćer Matija Šurbarića i Lucije Barićevića, je krštena 1603. godine, a Jivan, sin Matija Šurbarića je kršten 1608. godine. Kao kume na krštenju su 1604. godine upisane Lucija Šurbarića i Margarita Šurbarića.

Za Kalebove ipak nisam našao direktne formulacije Šurbarić deto Kaleb ili obrnuto, koje bi izravno ukazivale na jedinstvenost ovih rodova, dakle moj zaključak da su Kalebovi imali i „drugo“ prezime Šurbarić manjeg je stupnja sigurnosti nego kod drugih brbinjskih rodova kod kojih sam, većinom u više navrata, našao formulacije kao Perin deto Španol, Bahaja deto Odvitović, Kaštelanić deto Mikljanić ili druge.

U matici umrlih župe Brbinj u 1707. godini upisano da je na 15. veljače god Mihovilu Kalebu i njegovoj kćeri Mari koji su se bili utopili. U matici vjenčanih župe Brbinj 1669. godine upisana je ženidba između „Mihovila Kaleba i Elinu hćer Šime Mrakalića“. U Knjizi krizmanih 1681. godine upisana je krizma Antona i Šimuna, sinova Mihe Kalebova i njegove žene Ele, a 1687. godine krizma Mare, kćeri Mihe Šurbarića i njegove žene Ele. Da li je ova Mare Šurbarića zapravo Mare Kalebova od Mihovila Kaleba, kojima je zajedno upisan god na 15. veljače 1707. godine?

Uvidom u matice župe Brbinj nalazimo da je 1677. godine umro Anton Kaleb od 80 godina starosti, 1697. godine Ivan Kaleb od 65 godina starosti, Mihovil Kaleb se utopio kako je prije navedeno, 1725. godine umire Anton Kaleb od 50 godina a 1793. godine Ivan Kaleb od 74 godine starosti. Prema podacima do kojih sam došao Kalebovi nisu pretjerano brojan rod, ali su imali velik broj muške djece i nisam našao podatke o usvajanju mulaca ili dolasku u vlaštvo u Kalebove[2], pa bi mogli biti jedna od rijetkih rodova u Brbinju koji, makar prema mojem istraživanju, su po muškoj liniji uistinu i Kalebovi.

Kalebovi se nekada nazivaju i prezimenom Mihovilovi, vjerovatno po Mihovilu Kalebu. U Knjizi krizmanih 1709. godine stoji upis krizme „ Jle hći Šimuna Mihovilova i Mande negove prave žene“, dok je u matici rođenih 1702. godine upisano krštenje Ele, kćeri Šimuna Šurbarića i Mande. U matici vjenčanih 1698. godine upisana je ženidba između Šimuna Šurbarića i Mande Božulića. U matici vjenčanih 1728. godine upisana je ženidba „meju Jovanom sinom Antonom Božićevića izBrgul i Matijon? hćeron Šimuna Mihovileva? izBrbina“. Vjerujem da je Manda Mihovileva kćer Šimuna Kaleba i njegove žene Mande, rođena 1709. godine, kojoj je Mihovil Kaleb djed.

[1] Leljak, Robert i Kolanović, Josip: Andrija Petrov iz Cantua, bilježnički zapisi 1355. – 1356., svezak II, Državni arhivu Zadru, 2003.,

[2] Za podatke o djeci rođenoj u Kalebovih vidi maticu rođenih u godinama 1709., 1711., 1713., 1718., 1722., 1724., 1744., 1750., 1753., 1756., 1757., 1758., 1762., 1765., 1779., 1781., 1782., 1785., 1787., a za podatke o djeci rođenoj pod prezimenom Šurbarić vidi maticu rođenih u godinama 1694., 1698., 1701., 1702. i 1706.