Prezime Matučić danas ne postoji u Brbinju. Nij preživjelo niti sjećanje na to prezime. Relativno je mnogo upisa prezimena Matučić u glagoljskim maticama župe Brbinj, sve negdje do 30-ih godina 18. stoljeća, kada više nema upisa prezimena Matučić, ali sa na njihovo mjesto u popisu stanja duša župe Brbinj upisuju Kamilovi. Najstariji upis Matučića koji sam našao u glagoljskim maticama župe Brbinj je onaj iz matice vjenčanih iz 1662. godine, kada je upisana ženidba između Šimuna Stamaća i Cecelije, kćeri Matija Matučića. Matija Matučić je 1698. godine oženio Stošiju, kćer Rade Kulata iz Karina, što je zanimljivo jer nemamo drugih ženika ili nevjesti iz Karina ili obrovačkoj kraja zabilježenih u brbinjskim glagoljskim maticama. Mara, kćer Matija Matučića se 1700. godine udaje za Jakova Uglešića iz Velog Rata.

Prema položaju upisa Matučića u popisu stanja duša župe Brbinj Matučići su, prema mojem zaključku, rod koji danas zovemo Kamilovi. U glagoljskim maticama nisam našao izravnu formulaciju Matučić deto Kamilov ili obrnuto, koja bi izravno ukazivala da se radi o istom rodu, ali sam našao indicije koje upućuju u tom smjeru i koje dajem u nastavku.

U matici umrlih župe Brbinj upisana je 1720. godine smrt don Šime Kamila od 27? godina starosti, a u matici rođenih 1693. godine upisano je rođenje Šimuna sina Matija Matučića i Stoše hćere Šimuna Rančića. Također, u Knjizi krizmanih 1706. godine upisana je krizma Šime, sina Matija Matučića i Stane. U istoj je godini, doduše, rođen i Šimun Supinov, što nešto slabi vrijednost ove indicije. U matici umrlih je 1727. godine zabilježena smrt Lucije Kamilove od „incirka“ (otprilike) 30 godina starosti, dok je u matici rođenih 1700. godine upisano rođenje Lucije kćeri Matije Matučića i Stane.Također, u Knjizi krizmanih 1709. godine upisana je krizma Luce, kćeri Matija Matučića i Stane.

Čvršće su indicije koje proizlaze iz popisa stanja duša župe Brbinj. Kako je navedeno prije[1], u popisu stanja duša iz 1709. godine kod muškaraca su navedeni dva Matija Matučića, a u istom popisu 1710. godine nemamo više Matučića, ali imamo dva Matija Kamilova. Što se tiče žena,  u 1709. godini popisane su Jle i Stana Matučića, u 1710. godini više nema žena sa prezimenom Matučić, ali je upisana Stana Kamilova, pri čemu treba naglasiti da je to jedina ženska osoba sa imenom Stana.

Iz matice rođenih župe Brbinj vidimo da je lozu Matija Kamilova nastavio njegov sin Ivan Kamilo. Krštenje ovog Ivana je upisano u matici rođenih 1717. godine kada je upisano krštenje „ditića Matij Matučića i Stošie“. U matici vjenčanih župe Brbinj 1739. godine upisana je ženidba između Ivana Kamila, sina Matija Kamila i Urse Petrove. Oni su imali djecu Matiju, Stošu, Ivana, Jelu, Klaru, Filipu, Katu, Božu i Maru[2]. Božić (Bože) Kamilov se 1771. godine ženi za Matiju Bijakanjevu i tada se označava kao Božić Kamilov, sin Ivana Kamilova. Sa Matijom Bijakanjevom Božić Kamilov je imao sinove Šimu i Osipa. Matija umire 1781. godine i Božić se 1783. godine ponovno ženi za Jelenu „od Jure Španola“, kako piše u matici vjenčanih. Božić i Jelena 1784. godine dobivaju kćer Klaru, a tada se u matici rođenih Jelena označava kao Jelena Jurinova, što je još jedan dokaz da je Jure Španol odnosno Španolić došao u vlaštvo u Jurinove. Osip Kamilov, sin Božića Kamilova se 1798. godine ženi za Jivanicu Rančevu, s kojom je imao Ursu rođenu 1800., Andrea rođenog 1804. i Katu rođenu 1807. godine. U matici vjenčanih 1785. godine upisana je ženidba „meju Anton sinon Ivana Biličina odSestruna i Jelenon hćeron pokoinoga Jure Španola (ki su despinšani od dru i četvrte grane karvi „poprijatelstvu“). Anton Biličin se u matici rođenih, prilikom krštenja njegove djece većinom upisuje kao Anton Biličin iz Sestrunja, jednom kao Anton Kamilov, ali i kao „Anton Kamilov i ali Biličin odSestruna“. Dakle, vjerovatno je Božić Kamilov umro između 1783. godine kada se ženi za Jelenu i 1785. godine, kada se Jelena udaje za Antona Biličina sa Sestrunja, koji se kasnije naziva Anton Kamilov. Upis činjenice smrti Božića Kamilovog nisam našao u matici umrlih župe Brbinj.

Veza između Kamilovih i Sestrunja postoji i prije dolaska Antuna Biličina u vlaštvo, pa tako u matici vjenčanih 1726. godine imamo upis ženidbe „meju Franićen sinon pokojnoga Antona Sulupova iSestruna i Stošijon hćeron Matija Kamilova iz Brbina“.

Kako sam naveo kod Bahajevih odnosno Odvitovića, sin Antona i Jelene, Martin Kamilov Biličin (rođ. 1797. godine, umro 1835. godine)  je oženio Katu Božinu iz Solina  (rođ. 1797. godine, umrla 1839. godine) te su došli u vlaštvo kod don Ivana Odvitovića. U matičnoj knjizi umrlih stoji da je Kata Odvitović umrla od 42 godine starosti, da je bila rođena u Solinama od oca Antona Božina i majke Marie Božine. Martin Kamil je rođen u Brbinju 1798. godine (don Riko piše da je rođen 1797. godine) i to „od Antona Biličina iSestrugna i Jelene Jurinove prozvana Kamilova“. Martin Odvitović umire 1835. godine i kao njegovi roditelji se upisuju Anton Kamilov i Jelena Kamilova.

Anton Kamilov umire 1829. godine, kada se u matici umrlih župe Brbinj, kao njegovi roditelji upisuju Ivan Biličin i Mare Biličina. Kamilov Osip, sin Božića Kamilova i Jelene Kamilove, umire 1846. godine.

Iz Upisnika građevina saznajemo također da su 1824. godine Kamilovi, Antonio i Giuseppe, bili upisani kao posjednici građevine odnosno ruševine koju danas u Brbinju zovemo Bratski dvor, ali izmjenama Upisnika iz 1841. godine, Kamilovi su prekriženi kao posjednici, a upisana „Birbigno comune“, dakle posjed mjesne zajednice Brbinj. Vjerujem da su ovi Antonio Camillov i Giuseppe Camillov, iz Upisnika građevina iz 1824. godine, Anton Kamilov zapravo Biličin sa Sestrunja i Osip Kamilov, sin Božića Kamilovog.

Položaj upisa Kamilovih u popisu stanja duša župe Brbinj odgovara položaju njihove kuće koji možemo vidjeti pomoći mapa franciskanskog katastra za Brbinj i Upisnika građevina iz 1824. godine. Iz ovih dokumenata se vidi da su Kamilovi imali kuću, odnosno dvije kuće (brojevi zgradnih čestica 15 i 16) na lokaciji na kojoj se danas nalaze dvije kuće obitelji koje u Brbinju zovemo „po dvoru“ Kamilovi, iako oni danas više ne nose to prezime, obje obitelji iz razloga što su muškarci iz drugih brbinjskih obitelji u 19. stoljeću došli u vlaštvo u Kamilove i ostavili svoja prezimena. Posljedično, danas više nema obitelji koja nodi ovo prezime Kamilov ili Kamilo.

U najranijim popisima stanja duša župe Brbinj, dakle od 1658. do 1660. godine, članovi roda Matučića se označavaju i prezimenima Andrin, Andrijina i Cicilijanov, Cicilijanova, koja prezimena bi možda mogla potjecati od osobnih imena istaknutijih „glava obitelji“ Matučića odnosno Kamilovih iz ranijeg razdoblja, zašto ipak za sada nemamo dokaza. Također, u Odlomcima najstarijih matičnih knjiga župe Brbinj imamo upise iz 1606. godine, kada se spominje Ursa Andrijina.

[1] Vidi gore str. 126., 127., 128. i 129.

[2] Vidi maticu rođenih župe Brbinj iz 1740., 1742., 1743., 1746., 1748., 1750., 1752., 1753. i 1757. godine