Za Meštrove sam pretpostavio da su povezani sa Meštrovićima (Masnovima) zbog samog prezimena, posebno jer je naša (Masnova) stara kuća relativno blizu stare Meštrove kuće a osim toga ima jedan zanimljivi upis u franciskanskom katastru za Brbinj iz 1824. godine[1], pa sam istražio mušku lozu Meštrovih unazad koliko sam mogao po dostupnim glagoljskim knjigama, ali nisam našao rodbinsku povezanost sa Meštrovićima.

U matici rođenih za 1751. godinu sam našao upis činjenice rođenja Matie od Tome Meštrova deto Hrišića i Kate Šćauneve. Zbog tog upisa pretpostavio sam da su Meštrovi prije nazivani Hrišić. Nakon toga sam našao više članova obitelji Meštrov koji se u maticama župe Brbinj označuju jednom kao Hrišić ili Krišić, drugi put kao Meštrov, što potvrđuje pretpostavku da su Meštrovi prije nazivani Hrišić.

U matici rođenih u 1755. godini upis je rođenja Matija od Tome Krišića i Kate Šćavuneve, dakle sada se Tome Meštrov deto Hrišić naziva Tome Krišić. U matici rođenih župe Brbinj iz 1758. godine upisuje se rođenje Tome, sina Tomasa Hrišića i Kate Šćavuneve, dakle i u ovom upisu Tome (Tomas) je označen kao Hrišić a 1761. upisuje se rođenje Antona, sina Tome Meštrova i Kate Šćauneve.

U matici vjenčanih našao sam upis ženidbe iz 1749. godine  „meu Ivanom sinom Šimuna Cvitulića iz Brbina i Justinom Meštrovom deto Hrišića hćerom pokojnoga Mikule Hrunčeva iSavra“. Upis činjenice ženidbe iz iste godine glasi: „ meu Tomason Baričevića iz Brbina sinom Frane Baričevića i Maron Meštrovon hćeron pokojnoga Mikule Hrunčeva iSavra“. U matici rođenih župe Brbinj iz 1693. godine stoji upis rođenja Margarite, kćeri Matija Hrišića i Urse, kćeri Mikule Hrišića. Da je Mikula Hrišić odnosno Meštrov zapravo Hrunčev iz Savra nagovještava i upis u matici rođenih župe Brbinj iz 1755. godine kada je upisano rođenje Krševana „od Jivana Cvitulića i Justine hćere pokoinoga Mikule Meštrova iSavra“ (Hrunčev je prezime iz Savra, koje je u tom obliku preživjelo da danas). Justina Meštrova je u matici rođenih župe Brbinj iz 1758. godine označena kao Justina Hrišić i to kada se upisuje rođenje Tomice kćeri Ivana Lungina deto Cvitulića i Justine Hrišića, što je još jedan dokaz da su Meštrovi Hrišići.

Iz svega navedenog se može pretpostaviti da je Mikula Hrunčev iz Savra sa svojim kćerima Justinom, Marom i Ursom i sinom Tomom (upis rođenja Tome od Mikule Meštrova i Kate iz 1724. godine) došao u vlaštvo na Meštrovo (Hrišićevo) imanje, jer je malo vjerovatno da bi se Hrišići mogli zakonito ženiti među sobom.  

Ipak, zaključke o trenutku dolaska Mikule Hrunčeva iz Savra u Hrišiće treba dodatno provjeriti, naime, izgleda da je bilo više Mikula Hrišića i Matija Hrišića u promatranom razdoblju, pa je teško pratiti točan slijed generacija. Tako, npr. u matici vjenčanih 1697. godine imamo upis ženidbe „meju Matien Hrišićene i Katarinon Garginon izRave hćerju Šimuna Gargina izRave“. Radi li se o istom Matiju Hrišiću koji je 1693. godine, sa Ursom, kćerom Mikule Hrišića, dobio kćer Margaritu? I je li ovaj Mikula Hrišić koji se navodi kao otac Urse, supruge Matija Hrišića, zapravo Mikula Hrunčev?

Katarinu Grginu koja se udaje za Matija Hrišića ne treba vezivati za brbinjski rod Grginih. Prezime Grgin se u zadarskom akvatoriju u tom vremenu javlja i na Vrgadi i na Ravi i nema podataka o povezanosti tih obitelji sa rodom Grgina iz Brbinja. Više o tome u poglavlju o Grginima.

Ako se usporedi Knjiga stanja duša Brbinja iz 1709. i 1710. godine vidi se da su u 1709. bili upisani Mate Hrišić, Šime Hrišić i Antete(Ante) Hrišić te Mare, Kate, Kate, Klara i Mare Hrišića dok u 1710. nema niti jednog Hrišića ali su upisani Ante Meštrov i Šime Meštrov, Kate, Mare i Kate Meštrova. U 1710. novo je i prezime Mirkov koji su imali kuću uz Meštrove i zajednički dvore, to je vidljivo iz franciskanskog katastra i katastarske mape za Brbinj iz 1824. godine. U 1710. upisane su poslije ženskih Meštrovih i Mare Mirkova i Klara Mirkova.

U 1711. godini u popisu stanja duša ponovno nema upisanih Meštrova, ali su upisani Hrišići i to Ante i ?? te Kata, Mare i Kate Hrišića. Od Mirkovih su upisani Mate Mirkov i Klara Mirkov. Ukoliko se ne bi radilo o istoj obitelji, Meštrov i Hrišić, bilo bi nevjerovatno da se u Brbinju istovremeno i naizmjenice useljavaju Meštrovi a iseljavaju Hrišići pa opet useljavaju Hrišići a iseljavaju Meštrovi, pri čemu članovi tih obitelji imaju ista osobna imena i naseljeni su, prema položaju upisa u Knjizi stanja duša, na istom području Brbinja, uz Kalebove, Masnove, Bijakanjeve i Bolonjine.

U matici umrlih u 1665. godini upisana je činjenica smrti meštra Mate Grišića (Hrišića), dakle pretpostavljam da je po zanimanju bio meštar. U popisu stanja duša našao sam upis meštra Ivana Hrišića, inače nisam nalazio upisana zanimanja, osim kod nekih kumova. Također, u matici vjenčanih u 1656. godne stoji upis činjenice vjenčanja između Matia Škifića iz Savra i Mare, kćeri Ivana Španjola iz Brbinja, a kumovi odnosno svjedoci su bili Ivan Oblak i meštar Mate Hrišić. Godine 1659. svjedoci na vjenčanju Gargura Petrovića i Mande, kćeri Ivana Macine su bili Matij Hrišić i meštar Matij Hrišić. U 1694. godini krštena je Ela kćer Mihovila Šurbarića i Mare kćeri Marka Matulića iz Dragova a kum je bio meštar Ivan Hrišić. Iz ovoga sam zaključio da su Meštrovi Hrižići i to po nazivu zanimanja kojim su se bavili.

Odlomci matice krštenih (1602. – 1613.) i matice vjenčanih (1601. – 1613) župe Brbinj, dakle najstarije poznate matične[2] knjige župe Brbinj čuvaju se u Arhivu HAZU-a. U ovim odlomcima sačuvano je ukupno 41 upis krštenja u Brbinju i to po godinama 1602., 1604., 1605., 1606., 1607., 1608., 1609., 1610., 1611., 1612. i 1613. godine. Dakle, nema upisa iz 1603. godine a vjerovatni razlog tome je što je te godine župnik Brbinja don Lovre Krišić (Hrišić) bio u zatvoru u Zadru, što saznajemo iz apostolske vizitacije  (isp. Starine XXXIII, 541). Dakle, Hrišići su, bez dvojbe, stari brbinjski rod. Također, u matici rođenih iz 1602., 1606. i 1609. godine kao kum se upisauje Ivan Hrišić, te se Jivan Hrišić spominje 1610. godine u matici vjenčanih župe Brbinj.

Kod Meštrovih u 19. stoljeću ponovno dolazi do izumiranja po muškoj liniji i dolazaka u vlaštvo, što je sve razvidno iz latiničkih matičnih knjiga župe Brbinj. O tome piše i don Riko Finka[3] koji navodi da se Ursa Meštrova, kćer Matija Meštrova i Kate Petrov Rančić, udaje za Ivu Jerkova Švorinića sa Sestrunja koji dolazi u vlaštvo u Meštrove i preuzima njihovo prezime.

[1] Vidi str. 7. , Tomaso Masnov upisan kao posjednik kuće u Brbinju pod brojem čestice zgradne 20, koja bi zgrada trebala biti stara Meštrova kuća, kasnije, izmjenama Upisnika zgradnih čestica franciskanskog katastra za katastarsku općinu Brbinj, izmijenjen je posjednik te kuće, odnosno prekriženo je ime Tomaso Masnov i upisano Mestov Giovanni, vidi str. 12.

[2] Navesti točan izvor podatka

[3] Don Leonard Riko Finka: Kronika župe Brbinj, neobjavljeni rukopis, str. 342.